Mihići koji slave Jovanjdan - bratstvo Mihića iz Gornjeg Hrasna

 


Text Box:  Sveti Jovan Krstitelj Krsna Slava bratstva Mihića iz Gornjeg HrasnaU bratstvo Mihića iz Gornjeg Hrasna spadaju svi oni Mihići čiji su se preci raseljavali ili i danas žive u Hercegovini, na prostorima Čavaša, Bančića, Dabra (Potkom), Dabrice (Bračići), Dubrava (Lokve), Hrguda (Koritnik) i koji slave kao krsnu slavu Sabor Svetog Jovana Krstitelja - Jovanjdan.

Danas Mihića u Gornjem Hrasnu više nema, ali njegovi stanovnici su početkom XX veka još uvek pamtili da su oko 1700. godine u selu živeli Mihići. Kako je kasnije zabeleženo, sedamdesetih godina XX veka, a prema predanju koje ispriča Vojko Mihić iz Bančića star 93 godine, koje je čuo od oca Jove, koji je imao 103 godine kada je umro, kao i prema priči Marka Mihića iz Čavaša, starog 93 godine, koje je čuo od oca Nikole, koji je imao 98 godina kada je umro, davni predak Mihića zbog krvne osvete dođe iz Mirilovića u Gornje Hrasno, verovatno negde oko 1400. godine. Bio je to Bogić Rajković, koga su zvali Knez Mirilo. Njegov četvrti sin, koji se naseli na Pobrđe, po ocu knezu dobi prezime Knežić. Knežići su živeli u Pobrđu narednih 300 godina. Jedan od njih, Miho Knežić, inače brat Serdara Milinka Knežića, oko 1700. godine pređe da živi s Pobrđa u Selišnice, isto u Gornjem Hrasnu. Miho je imao četiri sina. Za vreme Turske uprave jednog Mihina sina od 10 godina odvedoše Turci haračlije u Carigrad. Mnogo godina kasnije Mihin sin se vrati u Hercegovinu kao paša. On se seti roditelja i braće koje pronađe u Hrasnu i oslobodi ih plaćanja harača. On napravi kulu u Selišnicama i to mesto se prozva Pod Kulom. Tako je Miho Pod Kulom u Gornjem Hrasnu imao 9 harača brda i 90 rala zemlje u Popovu polju. Njegovi sinovi Ilija, Todor i Tomo, po ocu Mihi dobiše prezime Mihići. Njihovo imanje se i danas zove Mihićevina.

Posle nekoliko godina u Mihinu kuću na konak dođoše Turci haračlije da kupe po selu harač. Iako su Mihići bili oslobođeni plaćanja harača, Turci pokušaše na silu da ih poharače. Mihin sin Tomo bio je čobanin i čuvao stoku. Dolaskom kući od stoke, nađe haračlije kako čine zulum pa ih pogubi i tako spreči davanje harača. Po turskim zakonima, za ubistvo moraše se menjati kadiluk i platiti krvnina.Turske vlasti im zapleniše svo imanje osim jednog dela koji osta na nekoj ženi. Mihići su i za vreme Austrije od tog dela uzimali travninu i hak, a posle su to imanje prodali nekom Rogonjiću.

Mihin sin Paša ostade Pod Kulom i od njega postadoše Pašići a ostali sinovi se odseliše iz Hrasna. Jedno predanje kaže da su prvo izbegli na Komanje Brdo kod Stoca odakle se dalje raseliše. Todor se nastani u Čavašu, njegov brat Ilija na Bančićima, a Tomo koji pogubi haračlije ode dalje i nastani se na zaravni Medene glave i obroncima planine Sniježnica. I danas se tu jedno mesto zove Mihića podine. Tomini potomci se odatle dalje raseliše u Potkom, Bračiće (Dabrica) i Koritnik (Hrgud), a neki od Todorovih pređoše iz Čavaša na Bančiće i u Lokve (Dubrave).

Neka predanja za Mihiće u Potkomu kažu da su potomci Tomića, što je verovatno izvedeno od imena Tome Mihića čiji se sin Miško, predak Mihića iz Potkoma, tamo doselio sa Medene Glave. Po istim predanjima od Mihića potiču i Škrbe u Dolu kod Stoca, danas opština Berkovići, koji su se navodno od Mihića odvojili dok su još bili na Komanjem Brdu.

Mihića iz Gornjeg  Hrasna je bilo i u selima Mišljen i Bjelojevići ali ih danas više nema. Na spisku izbeglica u dubrovačko primorje za vreme Nevesinjske puške nalaze se i Mihići iz Mišljena. Danas ne znamo kom ogranku Mihića su pripadali ali verovatno su u pitanju potomci Ilije ili Todora.

U predanju koje je u jednom privatnom radu zabeležio Ljubo Mihić 1971. godine, navedeno je da se predak Mihića zvao Miho Denda, a ne Miho Knežić. Prezime Denda se takođe javlja u nekim predanjima familija iz roda Mirilovića. Tako se mogu naći suštinski ista predanja kod kojih se u jednoj verziji pojavljuju Kapori a u drugoj Dende. Zbog toga se i današnje Dende smatraju delom velikog bratstva Rajkovića, iako nije sasvim jasno odakle se izvodi njihovo poreklo. Čini se da su familije iz roda Mirilovića ponekad nazivane Dendama, mada nema potvrde da su direktni potomci nekog pretka današnjih Denda. Izgleda da je to bio slučaj i sa Knežićima u Hrasnu. U Hercegovini nije neuobičajena pojava da određene familije imaju nadimke. Tako na primer, u Hodbini u uglu Bišća, s leve strane Bunice, živi familija Laketić koje zovu Mihićima, iako nije poznato da su u vezi sa bilo kojom familijom hercegovačkih Mihića. Sličnih primera da čitave familije u Hercegovini imaju nadimke ima dosta: Bedevije-Bogdanovići, Bjelice-Andrići, Brači-Zečići, Dragumilo-Arnautovići, Đaković-Konjevod i drugi. Takvih nadimaka ima i danas među Mihićima. Pojedini ogranci Mihića iz Bračića imaju nadimke Erići, Gerići, Šišići, ali na primer ogranak Šišića nema nikakve veze sa hercegovačkom familijom koja nosi isto prezime.

I sam Ljubo Mihić je kasnije odbacio direktnu vezu Mihića sa familijom Denda, pa se u knjizi „Ljubinje sa okolinom“ koju je objavio 1975. godine ovo predanje više ne pominje. Ipak, njegova skripta iz 1971. godine se prilično proširila među Mihićima, pa se i danas neretko može čuti kako Mihići potiču od Denda.

 

Text Box:  Mapa Gornjeg Hrasna sa zaseocima Pobrđe i Potkula, i selima Čavaš i Bančići

 

Mihići koji slave Jovanjdan smatraju se pripadnicima velike grupe bratstava koja vode poreklo od šest sinova Mirila, rodonačelnika Mirilovića. To su bila bratstva po Donjem i Gornjem Hrasnu i njihove raselice: Đoge, Medani, Ćukovi, Bukvići, Knežići, Mihići, Žarkovići, Komadi, Rajkovići, Mičete i Krulji, svi pravoslavne vere i slave Jovanjdan. U njihove bratstvenike ubrajaju se i muslimanske familije Tucaković, Elezović, Pašić, Tojaga, Kukuruzović i Đulsić.

O poreklu svakog od ovih bratstava moglo bi se posebno pisati. Zajedničko im je da čuvaju tradiciju da su poreklom Mirilovići.

Idući dalje u prošlost, mogu se pratiti prezimena koja su imali preci Mihića sve do XIV veka: Knežić, Mirilović, Rajković, Orlović i Kapor. Za svako od ovih prezimena vezana je posebna priča i tradicija.

 

Text Box:  Mapa: Gornje Hrasno - matica Mihića, Bančići - Ilijini potomci, Čavaš - Todorovi potomci, Potkom - Tomini potomci

 

Mihića iz Gornjeg Hrasna danas ima više van Hercegovine nego u njoj. Raseljavali su se iz Matice još od prvog svetskog rata i danas ih ima u Derventi, Zrenjaninu, Kikindi, Novom Sadu, Beogradu, Smederevu, Sarajevu, Zmajevu, Gajdobri, Varaždinu, Rijeci, ali i širom sveta – u Velikoj Britaniji, USA, Kanadi, Australiji...


<< O Prezimenu Mihić Ostali Mihići >>

Imena dotPrezimena dotKontakt dotPočetak